🛠️

Whiz Tools

Build • Create • Innovate

Binomial Distribution Probability Calculator for Users

Izračunajte i vizualizirajte vjerojatnosti binomne distribucije na temelju parametara koje je odredio korisnik. Neophodno za statistiku, teoriju vjerojatnosti i primjene u znanosti o podacima.

Kalkulator binomne distribucije

0.5

Vizualizacija binomne distribucije

Grafikon binomne distribucijeOvaj grafikon prikazuje vjerojatnosnu distribuciju za binomnu distribuciju s 10 pokušaja i 0.5 vjerojatnošću uspjeha za svaki pokušaj. X-os prikazuje broj uspjeha, a Y-os prikazuje vjerojatnost svakog ishoda.
📚

Dokumentacija

Kalkulator Binomske Distribucije

Uvod

Binomska distribucija je diskretna vjerojatnosna distribucija koja modelira broj uspjeha u fiksnom broju neovisnih Bernoullijevih pokusa. Široko se koristi u raznim područjima, uključujući statistiku, teoriju vjerojatnosti i znanost o podacima. Ovaj kalkulator omogućuje izračunavanje vjerojatnosti za binomske distribucije na temelju korisnički zadanih parametara.

Formula

Funkcija vjerojatnosti za binomsku distribuciju dana je sa:

P(X=k)=(nk)pk(1p)nkP(X = k) = \binom{n}{k} p^k (1-p)^{n-k}

Gdje:

  • n je broj pokusa
  • k je broj uspjeha
  • p je vjerojatnost uspjeha na svakom pokusu
  • (nk)\binom{n}{k} je binomski koeficijent, izračunat kao n!k!(nk)!\frac{n!}{k!(n-k)!}

Kako koristiti ovaj kalkulator

  1. Unesite broj pokusa (n)
  2. Unesite vjerojatnost uspjeha za svaki pokus (p)
  3. Unesite broj uspjeha (k)
  4. Kliknite na gumb "Izračunaj" kako biste dobili vjerojatnost
  5. Rezultat će biti prikazan kao decimalna vjerojatnost

Izračun

Kalkulator koristi binomsku vjerojatnosnu formulu za izračunavanje vjerojatnosti na temelju korisničkog unosa. Evo korak-po-korak objašnjenja izračuna:

  1. Izračunajte binomski koeficijent (nk)\binom{n}{k}
  2. Izračunajte pkp^k
  3. Izračunajte (1p)nk(1-p)^{n-k}
  4. Pomnožite rezultate iz koraka 1, 2 i 3

Kalkulator izvodi ove izračune koristeći aritmetiku s dvostrukom preciznošću kako bi osigurao točnost.

Validacija unosa

Kalkulator provodi sljedeće provjere na korisničkim unosima:

  • n mora biti pozitivni cijeli broj
  • p mora biti broj između 0 i 1 (uključivo)
  • k mora biti ne-negativni cijeli broj koji nije veći od n

Ako se otkriju neispravni unosi, bit će prikazana poruka o pogrešci, a izračun se neće nastaviti dok se ne isprave.

Primjene

Kalkulator binomske distribucije ima razne primjene u različitim područjima:

  1. Kontrola kvalitete: Procjena vjerojatnosti defektnih predmeta u proizvodnoj seriji.

  2. Medicina: Izračunavanje vjerojatnosti uspjeha liječenja u kliničkim ispitivanjima.

  3. Financije: Modeliranje vjerojatnosti kretanja cijena dionica.

  4. Sportska analiza: Predviđanje broja uspješnih pokušaja u nizu igara.

  5. Epidemiologija: Procjena vjerojatnosti širenja bolesti u populaciji.

Alternative

Iako se binomska distribucija široko koristi, postoje i druge srodne distribucije koje bi mogle biti prikladnije u određenim situacijama:

  1. Poissonova distribucija: Kada je n vrlo velik, a p vrlo mali, Poissonova distribucija može biti dobra aproksimacija.

  2. Normalna aproksimacija: Za velike n, binomska distribucija može se aproksimirati normalnom distribucijom.

  3. Negativna binomska distribucija: Kada vas zanima broj pokusa potrebnih za postizanje određenog broja uspjeha.

  4. Hipergeometrijska distribucija: Kada se uzorkovanje vrši bez zamjene iz konačne populacije.

Povijest

Binomska distribucija ima svoje korijene u radu Jacoba Bernoulija, objavljenom posthumno u njegovoj knjizi "Ars Conjectandi" 1713. godine. Bernoulli je proučavao svojstva binomskih pokusa i izveo zakon velikih brojeva za binomske distribucije.

U 18. i 19. stoljeću, matematičari poput Abrahama de Moivre, Pierre-Simona Laplacea i Siméona Denisa Poissona dodatno su razvili teoriju binomske distribucije i njezine primjene. De Moivreov rad na aproksimaciji binomske distribucije normalnom distribucijom bio je posebno značajan.

Danas binomska distribucija ostaje temeljni koncept u teoriji vjerojatnosti i statistici, igrajući ključnu ulogu u testiranju hipoteza, intervalima pouzdanosti i raznim primjenama u više disciplina.

Primjeri

Evo nekoliko primjera koda za izračunavanje binomskih vjerojatnosti:

1' Excel VBA funkcija za binomsku vjerojatnost
2Function BinomialProbability(n As Integer, k As Integer, p As Double) As Double
3    BinomialProbability = Application.WorksheetFunction.Combin(n, k) * p ^ k * (1 - p) ^ (n - k)
4End Function
5' Upotreba:
6' =BinomialProbability(10, 3, 0.5)
7

Ovi primjeri pokazuju kako izračunati binomske vjerojatnosti koristeći razne programske jezike. Možete prilagoditi ove funkcije svojim specifičnim potrebama ili ih integrirati u veće sustave statističke analize.

Numerički primjeri

  1. Bacanje novčića:

    • n = 10 (bacanja)
    • p = 0.5 (pošteni novčić)
    • k = 3 (glave)
    • Vjerojatnost ≈ 0.1172
  2. Kontrola kvalitete:

    • n = 100 (inspekcija predmeta)
    • p = 0.02 (vjerojatnost defekta)
    • k = 0 (bez defekata)
    • Vjerojatnost ≈ 0.1326
  3. Epidemiologija:

    • n = 1000 (veličina populacije)
    • p = 0.001 (stopa infekcije)
    • k = 5 (zaražene osobe)
    • Vjerojatnost ≈ 0.0003

Rubni slučajevi i razmatranja

  1. Veliko n: Kada je n vrlo veliko (npr. n > 1000), računska učinkovitost postaje problem. U takvim slučajevima, aproksimacije poput normalne distribucije mogle bi biti praktičnije.

  2. Ekstremne vrijednosti p: Kada je p vrlo blizu 0 ili 1, mogu nastati problemi s numeričkom preciznošću. Možda će biti potrebna posebna obrada kako bi se osigurali točni rezultati.

  3. k = 0 ili k = n: Ovi slučajevi mogu se izračunati učinkovitije bez korištenja punog izračuna binomskog koeficijenta.

  4. Kumulative vjerojatnosti: Često su korisnici zainteresirani za kumulativne vjerojatnosti (P(X ≤ k) ili P(X ≥ k)). Kalkulator bi se mogao proširiti kako bi pružio ove izračune.

  5. Vizualizacija: Dodavanje vizualne reprezentacije binomske distribucije (npr. grafikon funkcije vjerojatnosti) može pomoći korisnicima da rezultate interpretiraju intuitivnije.

Odnos s drugim distribucijama

  1. Normalna aproksimacija: Za velika n, binomska distribucija može se aproksimirati normalnom distribucijom s sredinom np i varijancom np(1-p).

  2. Poissonova aproksimacija: Kada je n velik, a p mali, tako da je np umjeren, Poissonova distribucija s parametrom λ = np može aproksimirati binomsku distribuciju.

  3. Bernoullijeva distribucija: Binomska distribucija je zbroj n neovisnih Bernoullijevih pokusa.

Pretpostavke i ograničenja

  1. Fiksni broj pokusa (n)
  2. Konstantna vjerojatnost uspjeha (p) za svaki pokus
  3. Nezavisnost pokusa
  4. Samo dva moguća ishoda za svaki pokus (uspjeh ili neuspjeh)

Razumijevanje ovih pretpostavki ključno je za pravilnu primjenu modela binomske distribucije na stvarne probleme.

Tumačenje rezultata

Prilikom tumačenja rezultata binomske distribucije, razmotrite:

  1. Očekivana vrijednost: E(X) = np
  2. Varijanca: Var(X) = np(1-p)
  3. Asimetrija: Za p ≠ 0.5, distribucija je asimetrična; postaje sve simetričnija kako n raste
  4. Vjerojatnost točnih ishoda naspram raspona: Često su rasponi (npr. P(X ≤ k)) informativniji od točnih vjerojatnosti

Pružajući ove sveobuhvatne informacije, korisnici mogu bolje razumjeti i primijeniti binomsku distribuciju na svoje specifične probleme.

Reference

  1. "Binomska distribucija." Wikipedia, Wikimedia Foundation, https://en.wikipedia.org/wiki/Binomial_distribution. Pristupljeno 2. kolovoza 2024.
  2. Ross, Sheldon M. "Uvod u modele vjerojatnosti." Academic Press, 2014.
  3. Johnson, Norman L., i dr. "Diskretne distribucije." Wiley Series in Probability and Statistics, 2005.