🛠️

Whiz Tools

Build • Create • Innovate

Kalkulator BMI: Izračunajte svoj indeks tjelesne mase

Koristite naš besplatni kalkulator BMI (indeks tjelesne mase) kako biste brzo odredili svoj indeks tjelesne mase na temelju svoje visine i težine. Razumite svoj status težine i potencijalne zdravstvene rizike.

BMI Kalkulator

Vizualizacija BMI-a

📚

Dokumentacija

Kalkulator BMI

Uvod

Indeks tjelesne mase (BMI) je jednostavna, široko korištena mjera za procjenu sadržaja tjelesne masti kod odraslih. Izračunava se na temelju težine i visine osobe, pružajući brzu procjenu da li je pojedinac pothranjen, normalne težine, prekomjerne težine ili gojazan. Ovaj kalkulator vam omogućava da lako odredite svoj BMI i razumijete što to znači za vaše zdravlje.

Kako koristiti ovaj kalkulator

  1. Unesite svoju visinu u centimetrima (cm) ili inčima (in).
  2. Unesite svoju težinu u kilogramima (kg) ili funtama (lbs).
  3. Kliknite na dugme "Izračunaj" da biste dobili svoj BMI.
  4. Rezultat će biti prikazan zajedno s kategorijom koja označava vaš status težine.

Napomena: Ovaj kalkulator je dizajniran za odrasle starije od 20 godina. Za djecu i tinejdžere, molimo vas da se posavjetujete s pedijatrom, jer se BMI izračunava drugačije za ovu dobnu grupu.

Validacija unosa

Kalkulator vrši sljedeće provjere unosa korisnika:

  • Visina i težina moraju biti pozitivni brojevi.
  • Visina mora biti unutar razumnog raspona (npr. 50-300 cm ili 20-120 inča).
  • Težina mora biti unutar razumnog raspona (npr. 20-500 kg ili 44-1100 lbs).

Ako se otkriju nevažeći unosi, biće prikazana poruka o grešci, a izračunavanje se neće nastaviti dok se ne isprave.

Formula

BMI se izračunava pomoću sljedeće formule:

BMI=tezˇina(kg)[visina(m)]2BMI = \frac{težina (kg)}{[visina (m)]^2}

Za imperijalne jedinice:

BMI=703×tezˇina(lbs)[visina(in)]2BMI = 703 \times \frac{težina (lbs)}{[visina (in)]^2}

Izračunavanje

Kalkulator koristi ove formule za izračunavanje BMI na osnovu unosa korisnika. Evo korak-po-korak objašnjenje:

  1. Pretvorite visinu u metre (ako je u cm) ili inče (ako je u stopama i inčima).
  2. Pretvorite težinu u kg (ako je u lbs).
  3. Kvadrirajte visinu.
  4. Podijelite težinu s kvadratom visine.
  5. Ako koristite imperijalne jedinice, pomnožite rezultat s 703.
  6. Zaokružite rezultat na jednu decimalu.

Kalkulator vrši ove izračune koristeći aritmetiku s dvostrukom preciznošću kako bi osigurao tačnost.

Kategorije BMI

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definiše sljedeće BMI rasponi za odrasle:

  • Pothranjenost: BMI < 18.5
  • Normalna težina: 18.5 ≤ BMI < 25
  • Prekomjerna težina: 25 ≤ BMI < 30
  • Gojaznost: BMI ≥ 30

Važno je napomenuti da su ove kategorije opće smjernice i možda nisu prikladne za sve pojedince, kao što su sportisti, stariji odrasli ili osobe određenih etničkih grupa.

Vizualna reprezentacija kategorija BMI

Pothranjenost < 18.5 Normalno 18.5 - 24.9 Prekomjerna težina 25 - 29.9 Gojaznost ≥ 30

Jedinice i preciznost

  • Visina se može unositi u centimetrima (cm) ili inčima (in).
  • Težina se može unositi u kilogramima (kg) ili funtama (lbs).
  • Rezultati BMI se prikazuju zaokruženi na jednu decimalu radi čitljivosti, ali unutrašnji izračuni održavaju punu preciznost.

Upotrebe

Kalkulator BMI ima različite primjene u zdravstvu i medicinskim oblastima:

  1. Procjena zdravlja pojedinca: Pomaže pojedincima da brzo procijene svoj status tjelesne težine.

  2. Medicinsko skrining: Koriste ga zdravstveni radnici kao inicijalni alat za procjenu zdravstvenih rizika povezanih s težinom.

  3. Istraživanja zdravlja populacije: Omogućava istraživačima da analiziraju trendove težine među velikim populacijama.

  4. Planiranje fitnessa i ishrane: Pomaže u postavljanju ciljeva težine i dizajniranju odgovarajućih planova ishrane i vježbanja.

  5. Procjena rizika za osiguranje: Neka osiguravajuća društva koriste BMI kao faktor u određivanju premija zdravstvenog osiguranja.

Alternativne metode

Iako se BMI široko koristi, postoje i druge metode za procjenu tjelesne kompozicije i zdravstvenih rizika:

  1. Obim struka: Mjeri abdominalnu mast, što je dobar pokazatelj zdravstvenih rizika povezanih s gojaznošću.

  2. Postotak tjelesne masti: Direktno mjeri proporciju masti u tijelu, često koristeći metode poput mjerenja kožnih nabora ili bioelektrične impedancije.

  3. Odnos struka i kukova: Upoređuje obim struka s obimom kukova, pružajući uvid u raspodjelu masti.

  4. DEXA skeniranje: Koristi rendgensku tehnologiju za precizno mjerenje tjelesne kompozicije, uključujući gustoću kostiju, masu masti i masu mišića.

  5. Hidrostatsko mjerenje: Smatra se jednim od najpreciznijih metoda za mjerenje postotka tjelesne masti, uključuje mjerenje osobe pod vodom.

Ograničenja i razmatranja

Iako je BMI koristan alat za procjenu sadržaja tjelesne masti, ima nekoliko ograničenja:

  1. Ne razlikuje između mišićne mase i masnoće, što može dovesti do pogrešne klasifikacije mišićavih pojedinaca kao prekomjerne težine ili gojaznih.
  2. Ne uzima u obzir raspodjelu tjelesne masti, što može biti važan pokazatelj zdravstvenih rizika.
  3. Možda nije prikladan za sportiste, starije pojedince ili osobe s određenim medicinskim stanjima.
  4. Ne uzima u obzir faktore poput starosti, pola ili etničke pripadnosti, koji mogu utjecati na zdrave raspona težine.
  5. Možda ne odražava tačno zdravstveni status za osobe vrlo kratke ili vrlo visoke stature.

Uvijek se posavjetujte s zdravstvenim radnikom za sveobuhvatnu procjenu zdravlja.

Istorija

Koncept BMI-a razvijen je od strane Adolphe Queteleta, belgijskog matematičara, u 1830-im. Prvobitno nazvan Queteletov indeks, predložen je kao jednostavna mjera gojaznosti u populacionim studijama.

Godine 1972. termin "Indeks tjelesne mase" skovao je Ancel Keys, koji je otkrio da je to najbolji pokazatelj postotka tjelesne masti među omjerima težine i visine. Keys je izričito citirao Queteletov rad i rad njegovih sljedbenika u 19. veku društvenoj fizici.

Upotreba BMI-a postala je široko rasprostranjena 1980-ih, posebno nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) počela koristiti kao standard za bilježenje statistike o gojaznosti 1988. WHO je uspostavio sada široko korištene BMI pragove za pothranjenost, normalnu težinu, prekomjernu težinu i gojaznost.

Iako se široko koristi, BMI se suočio s kritikama zbog svojih ograničenja u procjeni individualnog zdravlja. U posljednjim godinama, sve više se prepoznaje potreba da se uzmu u obzir drugi faktori zajedno s BMI-jem prilikom procjene zdravstvenih rizika, što je dovelo do razvoja i povećane upotrebe alternativnih mjera tjelesne kompozicije i zdravstvenog statusa.

Primjeri

Evo nekoliko kod primjera za izračunavanje BMI:

1' Excel VBA funkcija za izračunavanje BMI
2Function CalculateBMI(težina As Double, visina As Double) As Double
3    CalculateBMI = težina / (visina / 100) ^ 2
4End Function
5' Upotreba:
6' =CalculateBMI(70, 170)
7

Ovi primjeri pokazuju kako izračunati BMI koristeći različite programske jezike, uključujući validaciju unosa i obradu grešaka. Možete prilagoditi ove funkcije svojim specifičnim potrebama ili ih integrirati u veće sisteme procjene zdravlja.

Numerički primjeri

  1. Normalna težina:

    • Visina: 170 cm
    • Težina: 65 kg
    • BMI: 22.5 (Normalna težina)
  2. Prekomjerna težina:

    • Visina: 180 cm
    • Težina: 90 kg
    • BMI: 27.8 (Prekomjerna težina)
  3. Pothranjenost:

    • Visina: 165 cm
    • Težina: 50 kg
    • BMI: 18.4 (Pothranjenost)
  4. Gojaznost:

    • Visina: 175 cm
    • Težina: 100 kg
    • BMI: 32.7 (Gojaznost)

Reference

  1. Svjetska zdravstvena organizacija. (2000). Gojaznost: sprečavanje i upravljanje globalnom epidemijom. Svjetska zdravstvena organizacija.
  2. Keys, A., Fidanza, F., Karvonen, M. J., Kimura, N., & Taylor, H. L. (1972). Indeksi relativne težine i gojaznosti. Časopis hroničnih bolesti, 25(6), 329-343.
  3. Nuttall, F. Q. (2015). Indeks tjelesne mase: gojaznost, BMI i zdravlje: kritički pregled. Ishrana danas, 50(3), 117.
  4. Gallagher, D., Heymsfield, S. B., Heo, M., Jebb, S. A., Murgatroyd, P. R., & Sakamoto, Y. (2000). Zdrave procentualne rasponi tjelesne masti: pristup za razvijanje smjernica na osnovu indeksa tjelesne mase. Američki časopis kliničke ishrane, 72(3), 694-701.
  5. "Indeks tjelesne mase (BMI)." Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, https://www.cdc.gov/healthyweight/assessing/bmi/index.html. Pristupljeno 2. augusta 2024.