Pretvarač godina BC u AD - Besplatni povijesni kalkulator datuma
Precizan pretvarač godina BC u AD. Izračunajte raspone vremena između povijesnih datuma uz automatsku korekciju godine nula. Besplatni alat za povjesničare, studente i genealoge.
Pretvarač godina BC/AD
Detalji unosa
Rezultat pretvorbe
Vizualizacija vremenske crte
Kako radi BC/AD pretvorba
Sustav datiranja pr. Kr./po. Kr. nema godinu nula. Vremenska crta skače izravno s 1. pr. Kr. na 1. po. Kr., pa godina pr. Kr. nema ekvivalent u po. Kr. — pr. Kr. i po. Kr. su dvije polovice jedne vremenske crte, a ne dvije ljestvice.
Astronomsko (ISO 8601) numeriranje godina popunjava tu prazninu: 1. pr. Kr. piše se kao godina 0, 2. pr. Kr. kao -1, a godina pr. Kr. n kao 1 - n, dok godine po. Kr. zadržavaju svoj broj. Ta jedinstvena označena brojevna crta pretvara raspone preko granice u jednostavnu aritmetiku.
Pravila izračuna vremena:
- Astronomski (ISO 8601) broj godine: 1 − godina pr. Kr. (npr. 500. pr. Kr. je godina -499, a 1. pr. Kr. je godina 0); godine po. Kr. zadržavaju svoj broj
- Vremenski raspon preko granice: BC godina + AD godina - 1 (npr. 50 BC do AD 30 = 79 godina)
Dokumentacija
Pretvarač godina pr. Kr. u godine posl. Kr.
Pretvarač godina pr. Kr. u godine posl. Kr. pretvara godinu zapisanu kao „pr. Kr.” (prije Krista) ili „posl. Kr.” (Anno Domini) u astronomski broj godine te izračunava koliko godina ima između dvaju povijesnih datuma. Automatski uzima u obzir posebnost kalendara: između 0 i 1 pr. Kr. te godine 1 posl. Kr. nema godine.
Kako upotrebljavati kalkulator
- Unesite godinu, primjerice 500.
- Odaberite njezino razdoblje, pr. Kr. ili posl. Kr.
- Za mjerenje razdoblja unesite i drugu godinu te njezino razdoblje.
- Astronomski broj godine pojavljuje se čim unesete valjanu godinu. Ako ste unijeli i drugu godinu, prikazuje se i broj godina između ta dva datuma.
Zašto ne postoji godina 0
Sustav pr. Kr./posl. Kr. osmislio je redovnik Dionizije Mali oko godine 525 posl. Kr. dok je izrađivao tablicu datuma za Uskrs. U to su vrijeme rimske brojke bile uobičajen način zapisivanja brojeva u zapadnoj Europi, a rimske brojke nemaju simbol za nulu. Pojam nule kao broja postojao je u indijskoj matematici, ali još nije bio stigao u Europu.
Kalendar stoga odbrojava do 1 pr. Kr., a zatim izravno prelazi na godinu 1 posl. Kr. Pr. Kr. i posl. Kr. nisu dvije odvojene brojevne crte između kojih treba pretvarati godine. To su dvije polovice jedne vremenske crte, a godini pr. Kr. ne odgovara nijedna godina posl. Kr. Ta je praznina najčešći uzrok pogrešaka za jednu godinu pri ručnom izračunavanju povijesnih vremenskih razdoblja.
Kako izračunati broj godina između godina pr. Kr. i posl. Kr.
Kada razdoblje prelazi granicu između pr. Kr. i posl. Kr., proteklo vrijeme jednako je broju godine pr. Kr. uvećanom za broj godine posl. Kr. i umanjenom za 1.
gdje je Y broj proteklih godina, B broj godine pr. Kr., a A broj godine posl. Kr.
Oduzimanje 1 uzima u obzir godinu 0 koja nedostaje: 1 pr. Kr. i godina 1 posl. Kr. uzastopne su godine, udaljene samo dvanaest mjeseci, a ne pune dvije godine.
Primjer s rješenjem
Koliko je godina prošlo od 50 pr. Kr. do godine 30 posl. Kr.?
50 + 30 − 1 = 79 godina
Kada su obje godine pr. Kr. ili obje posl. Kr.
Ako dvije godine pripadaju istom razdoblju, granica se ne prelazi pa je razdoblje jednostavno razlika između njihovih brojeva. Nije potrebna nikakva prilagodba.
Primjer: Aleksandar Veliki umro je 323 pr. Kr. Rim je pripojio Egipat i time okončao helenistička kraljevstva koja su osnovali njegovi vojskovođe 30 pr. Kr. Budući da su obje godine pr. Kr., razdoblje iznosi:
323 − 30 = 293 godina
Primjena formule za različita razdoblja (zbrajanje brojeva i oduzimanje 1) ovdje bi dala pogrešan odgovor jer se oba datuma nalaze na istoj strani granice.
Astronomsko računanje godina
Astronomi i standard za zapise datuma ISO 8601 izbjegavaju prazninu između pr. Kr. i posl. Kr. s pomoću brojevne crte s predznakom koja se naziva astronomsko računanje godina. Na njoj se 1 pr. Kr. zapisuje kao godina 0, 2 pr. Kr. kao godina −1 i tako dalje. Godina pr. Kr. n postaje 1 − n. Godine posl. Kr. zadržavaju svoj uobičajeni broj.
| Godina pr. Kr./posl. Kr. | Astronomska godina |
|---|---|
| Godina 100 posl. Kr. | 100 |
| Godina 1 posl. Kr. | 1 |
| 1 pr. Kr. | 0 |
| 2 pr. Kr. | −1 |
| 500 pr. Kr. | −499 |
Budući da na toj ljestvici nema praznine, izračun broja godina svodi se na jednostavno oduzimanje. Pretvarač to interno izračunava, a zatim rezultat prikazuje u uobičajenom obliku pr. Kr./posl. Kr.
Pr. Kr./posl. Kr. nasuprot pr. n. e./n. e.
Oznake pr. n. e. (prije nove ere) i n. e. (nove ere) koriste potpuno iste brojeve godina kao pr. Kr. i posl. Kr. Mijenja se samo oznaka: 500 pr. Kr. ista je godina kao 500 pr. n. e., a godina 500 posl. Kr. ista je kao 500 n. e. Oznake pr. n. e./n. e. uobičajene su u akademskim i međureligijskim tekstovima jer izbjegavaju izravno kršćanske izraze. Formule i primjeri na ovoj stranici funkcioniraju na isti način bez obzira na uporabljene oznake.
Često postavljana pitanja
Što znače oznake pr. Kr. i posl. Kr.? Pr. Kr. znači „prije Krista”. Posl. Kr. kratica je izraza „Anno Domini”, latinski „u godini Gospodnjoj”. Obje oznake računaju godine u odnosu na tradicionalnu godinu Isusova rođenja.
Zašto ne postoji godina 0? Zato što je sustav pr. Kr./posl. Kr. nastao prije nego što se nula počela upotrebljavati u zapadnoj matematici. Kalendar izravno prelazi s godine 1 pr. Kr. na godinu 1 posl. Kr.
Kako izračunati broj godina između godine pr. Kr. i godine posl. Kr.? Zbrojite broj godine pr. Kr. i broj godine posl. Kr., a zatim oduzmite 1. Primjerice, od 50 pr. Kr. do godine 30 posl. Kr. ima 50 + 30 − 1 = 79 godina.
Kako izračunati razdoblje između dviju godina pr. Kr. ili dviju godina posl. Kr.? Od većeg broja godine oduzmite manji. Primjerice, od 323 pr. Kr. do 30 pr. Kr. ima 323 − 30 = 293 godina.
Je li 500 pr. Kr. isto što i 500 pr. n. e.? Da. Pr. Kr. i pr. n. e. odnose se na iste godine, kao i posl. Kr. i n. e. Razlikuje se samo nazivlje.
Koja godina dolazi neposredno nakon 1 pr. Kr.? Godina 1 posl. Kr. Između njih nema godine 0, pa su 1 pr. Kr. i godina 1 posl. Kr. uzastopne godine.