Izračunajte kosinu visine, poluprečnik ili visinu pravih kružnih konusa trenutno. Besplatni kalkulator konusa za geometriju, inženjerstvo i arhitekturu sa primerima korak po korak.
Visina konične strane je udaljenost od vrha (gornje tačke) konusa do bilo koje tačke duž ivice njegove kružne osnove. Ova mera visine konične strane je osnovna za izračunavanje površine, bočne površine i dimenzija konusa u geometriji, inženjerstvu i arhitekturi.
Naš kalkulator visine konične strane omogućava vam da pronađete visinu konične strane pravog kružnog konusa kada znate poluprečnik i uspravnu visinu, ili da izračunate poluprečnik ili visinu iz drugih poznatih mera. Bilo da radite na domaćem zadatku iz geometrije, inženjerskim projektima ili arhitektonskim dizajnima, ovaj alat pruža tačne izračunavanja dimenzija konusa.
Za pravi kružni konus, formula za visinu konične strane koristi Pitagorinu teoremu za precizno izračunavanje dimenzija konusa:
Gde:
Ova formula proizilazi iz činjenice da pravi kružni konus formira pravougli trougao između poluprečnika, visine i visine konične strane.
Možete preurediti formulu za visinu konične strane da biste rešili za poluprečnik ili visinu u različitim scenarijima:
Da biste pronašli poluprečnik :
Da biste pronašli visinu :
Nulte ili negativne vrednosti: Poluprečnik, visina i visina konične strane moraju biti pozitivni realni brojevi. Nulte ili negativne vrednosti nisu validne u kontekstu fizičkog konusa. Na primer, konus sa ili bio bi degeneričan i ne bi predstavljao validan trodimenzionalni oblik.
Nevalidne vrednosti visine konične strane: Visina konične strane mora zadovoljiti uslov i . Ako ili , konus ne može postojati jer se strane ne bi sastajale na jednoj tački.
Nemoguće dimenzije: Ako je izračunata visina konične strane manja od poluprečnika ili visine, to je pokazatelj nevalidnih dimenzija. Na primer, ako je jedinica i jedinica, visina konične strane mora biti veća od obe 5 i 12 jedinica zbog Pitagorine veze.
Ekstremno velike vrednosti: Kada se radi sa veoma velikim brojevima, budite oprezni zbog potencijalnih grešaka u preciznosti sa pomičnim tačkama koje bi mogle uticati na tačnost izračunavanja.
Primer 1: Ako je jedinice i jedinice, poluprečnik je negativan, što je fizički nemoguće. Prilagodite vrednost na pozitivni broj.
Primer 2: Ako je jedinica, jedinice i jedinice, dimenzije su validne jer je i .
Primer 3: Ako je jedinice, jedinice i jedinice, visina konične strane je manja od poluprečnika i visine, što je nemoguće za pravi konus.
Saznajte kako da izračunate dimenzije konusa uz ove detaljne primere korak po korak:
Data:
Izračunajte visinu konične strane ()
Data:
Izračunajte poluprečnik ()
Data:
Izračunajte visinu ()
Izračunavanje visine konične strane je od suštinskog značaja u brojnim profesionalnim i obrazovnim kontekstima:
Iako je visina konične strane ključna, ponekad su druge mere prikladnije:
Studija konusa datira još iz antičke Grčke. Matematičari kao što su Euklid i Apolonije iz Perge dali su značajan doprinos razumevanju koničnih sekcija. Koncept visine konične strane proizašao je iz Pitagorine teoreme, koja se pripisuje Pitagoru (oko 570 – oko 495 p.n.e.).
Tokom renesanse, napredak u matematici i inženjerstvu doveo je do praktičnih primena ovih geometrijskih principa u arhitekturi i zanatstvu. Razvoj kalkulusa dodatno je poboljšao sposobnost preciznog izračunavanja svojstava koničnih oblika.
Danas, principi ostaju osnovni u geometriji i nastavljaju da imaju široku primenu u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) oblastima.
Ilustracija pravog kružnog konusa:
Evo primera koda na raznim programskim jezicima za izračunavanje visine konične strane:
1=SQRT(A2^2 + B2^2)
2
Pretpostavljajući da A2 sadrži poluprečnik, a B2 visinu.
1import math
2
3def slant_height(r, h):
4 return math.hypot(r, h)
5
6## Primer korišćenja
7radius = 5
8height = 12
9print(f"Visina konične strane: {slant_height(radius, height)}")
10
1function slantHeight(r, h) {
2 return Math.hypot(r, h);
3}
4
5// Primer korišćenja
6const radius = 5;
7const height = 12;
8console.log("Visina konične strane:", slantHeight(radius, height));
9
1public class Cone {
2 public static double slantHeight(double r, double h) {
3 return Math.hypot(r, h);
4 }
5
6 public static void main(String[] args) {
7 double radius = 5;
8 double height = 12;
9 System.out.println("Visina konične strane: " + slantHeight(radius, height));
10 }
11}
12
1using System;
2
3class Cone
4{
5 static double SlantHeight(double r, double h)
6 {
7 return Math.Sqrt(r * r + h * h);
8 }
9
10 static void Main()
11 {
12 double radius = 5;
13 double height = 12;
14 Console.WriteLine("Visina konične strane: " + SlantHeight(radius, height));
15 }
16}
17
1function l = slantHeight(r, h)
2 l = hypot(r, h);
3end
4
5% Primer korišćenja
6radius = 5;
7height = 12;
8disp(['Visina konične strane: ', num2str(slantHeight(radius, height))]);
9
1slant_height <- function(r, h) {
2 sqrt(r^2 + h^2)
3}
4
5## Primer korišćenja
6radius <- 5
7height <- 12
8cat("Visina konične strane:", slant_height(radius, height), "\n")
9
1package main
2
3import (
4 "fmt"
5 "math"
6)
7
8func slantHeight(r, h float64) float64 {
9 return math.Hypot(r, h)
10}
11
12func main() {
13 radius := 5.0
14 height := 12.0
15 fmt.Printf("Visina konične strane: %.2f\n", slantHeight(radius, height))
16}
17
1def slant_height(r, h)
2 Math.hypot(r, h)
3end
4
5## Primer korišćenja
6radius = 5
7height = 12
8puts "Visina konične strane: #{slant_height(radius, height)}"
9
1<?php
2function slantHeight($r, $h) {
3 return sqrt($r * $r + $h * $h);
4}
5
6// Primer korišćenja
7$radius = 5;
8$height = 12;
9echo "Visina konične strane: " . slantHeight($radius, $height);
10?>
11
1fn slant_height(r: f64, h: f64) -> f64 {
2 (r.powi(2) + h.powi(2)).sqrt()
3}
4
5fn main() {
6 let radius = 5.0;
7 let height = 12.0;
8 println!("Visina konične strane: {}", slant_height(radius, height));
9}
10
1import Foundation
2
3func slantHeight(_ r: Double, _ h: Double) -> Double {
4 return sqrt(r * r + h * h)
5}
6
7// Primer korišćenja
8let radius = 5.0
9let height = 12.0
10print("Visina konične strane: \(slantHeight(radius, height))")
11
Visina konične strane je udaljenost od vrha (vrha) do bilo koje tačke na ivici kružne osnove, mereno duž površine konusa.
Koristite formulu l = √(r² + h²) gde je l visina konične strane, r poluprečnik, a h visina. Ovo primenjuje Pitagorinu teoremu na geometriju konusa.
Visina je uspravna udaljenost od osnove do vrha, dok je visina konične strane mereno duž površine konusa od vrha do ivice osnove.
Ne, visina konične strane uvek mora biti veća od poluprečnika i visine zbog Pitagorine veze u geometriji konusa.
Možete koristiti bilo koje konzistentne jedinice (inči, centimetri, metri, stope) sve dok sve mere koriste isti sistem jedinica.
Visina konične strane je od suštinskog značaja za izračunavanje bočne površine, ukupne površine i određivanje potrebnih materijala u proizvodnji i građevinarstvu.
Naš kalkulator pruža veoma tačne rezultate koristeći precizne matematičke formule, pogodne za profesionalne inženjerske i obrazovne primene.
Ovaj kalkulator je dizajniran posebno za prave kružne konuse. Oble konuse zahtevaju različite geometrijske pristupe.
Koristite naš kalkulator visine konične strane da rešite probleme iz geometrije, završite inženjerske projekte ili se suočite sa arhitektonskim izazovima. Jednostavno unesite svoje poznate mere da biste dobili trenutne, tačne rezultate za sve vaše izračunavanja dimenzija konusa.
Otkrijte više alata koji mogu biti korisni za vaš radni proces